Turanj

Turanj je centar svijeta. Mog svijeta. Jednostavno je tako od početka, od djetinjstva i odrastanja puno lijepih i ružnih (pogotovo ratnih) uspomena me veže za Turanj. Ali lijepih uspomena je puno više, i jače su od onih drugih. I more, u Turnju je nekako drukčije, pitomije.

Panorama Turnja | Turanj

Ako vas zanima Turanj i okolica možda će vas zanimati:



grb-turanjInače, Turanj je idilično primorsko mjesto sa oko 1100 stanovnika. Nalazi se na vrlo lijepom položaju u Pašmanskom kanalu i okružuje ga mali arhipelag sa 16 otočića. Prostire se uz otprilike 4 kilometra obale, a kroz mjesto prolazi i Jadranska magistrala što ga čini prometno lako dostupnim. U blizini su gradovi Biograd i Zadar, tako da je Turanj atraktivno i mirno primorsko mjesto koje je ipak blizu središta regije.

U ljetno doba Turanj postaje pravi mali raj. Sa svojim čistim, toplim
morem i mnoštvom otočića jednostavno privlači ljude.

arhipelagU ljetno doba Turanj postaje pravi mali raj. Sa svojim čistim, toplim morem i mnoštvom otočića jednostavno privlači ljude. Veliki broj stranih i domaćih turista nakon što jednom posjeti Turanj ne može odoljeti opuštenoj i mirnoj atmosferi Turnja, i svakog ljeta se vraćaju. I nautičari koji su se navikli na ljepote Kornata i kojima su dostupni svi otoci Jadranskog mora znaju za ljepote Pašmanskog kanala u kojem su nevere tiše, vjetrovi i valovi slabiji, more toplije, a plovidba između otočića ugodna i opuštajuća. Tada je najveći gušt usidriti se u uvali nekog od otoka i uživati u zalasku sunca.

planTuranjKroz jesen i zimu se atmosfera mijenja, kao u pjesmi: ništa nova, ništa nova – poslin fešte kisne vala… Bure su u Turnju prilično jake i oštre, i iako su zimske temperature većinom iznad nule, zime znaju biti vrlo hladne. Ali i zima u Turnju, kao i u svakom primorskom mjestu ima svojih čari. Za vrijeme bure je najljepše sjesti negdje u zavjetrinu i uživati u suncu i pogledu na more koje zbog refula bure naglo i nepredvidivo mijenja boje iz svijetloplave u sivu i crnu.

Povijest Turnja

Područje Turnja bilo je naseljeno od brončanog doba, a prvi arheološki tragovi potječu još iz mlađeg kamenog doba (neolitika). U brončano doba su bile naseljene “gradine” na brdima oko Turnja i jedna na otočiću Ričulu (Zeleni školj) na kojem se je kasnije nalazila i antička lučica. U to doba je otočić još bio spojen sa kopnom. Prvo naselje se zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje.

S vremenom je razina mora padala pa je napravljen i nasip kako bi se održao put do Ričula, a nasip je i danas vidljiv (na oko 2 m dubine) te se vidi da je napravljen od balvana i kamena. U uvali koja je nekoć služila kao lučica pronađen je mlinski kamen. Pošto je morska struja vrlo jaka na tom mjestu (a sigurno je bila i jača dok je postojao dio nasipa koji je kanalizirao tok morske vode) pretpostavlja se da bi se moglo raditi o svjetski rijetkom mlinu pogonjenom morskim strujama. Najnovija podvodna arheološka istraživanja su otkrila i umjetno napravljen prelaz između otočića Ričula i Galešnjaka u kojem su pronađeni fragmenti tzv. impresso keramike za koje se procjenjuje da datiraju iz mlađeg kamenog doba.

tukljacaTukljača je u to vrijeme bila samostalna župa, a iz tog vremena su sačuvane tri crkvene knjige na glagoljici i dva povijesno važna glagoljaška kamena natpisa. Sačuvan je i dio antičkog vodovoda Biba – Jader. Na mjesnom groblju se nalazi crkvica koja je 845. godine podignuta na ostacima rimske ville rustice, a koja se u povijesnim ispravama naziva crkva Neoskvrnjenog začeća ili Sv. Marija, a u nekim spisima i Stella maris.

kastelSadašnji Turanj se u povijesnim ispravama prvi put spominje u XIII. stoljeću, a 1444. godine je u Turnju sagrađena utvrda hrvatskih plemića Meštrovića. Po toj kuli je Turanj dobio ime Toretta (prema latinskom turis – toranj, kula) koje je s vremenom dobilo današnji oblik. Utvrda je bila sagrađena tik uz more, a zidine su podupirale tri kule. Iz tog vremena je ostala sačuvana jedna kula (Kaštel), glavna vrata i dio bedema. Turanj je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, a inače je kroz povijest poznat kao megdanište na kojem su se odvile mnoge bitke. U to doba je dio stanovništva bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac, a Turanj su jednom prilikom Mlečani zapalili da ne bi pao u turske ruke.

crkvaUnutar Turanjskih zidina je 1450. sagrađena crkva kojoj je zaštitnica bila Mala Gospa ili Ružarica. Tu crkvu je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe Karmelske. Inače, stari Turanjci su svoje mrtve ukopavali u franjevačkoj crkvi Sv. Dujma na otoku Pašmanu. Samo kad bi more bilo nemirno ukopi su se vršili u Tukljači. Zanimljiva je činjenica da je 1527. godine Turanj imao 144 stanovnika, dok je u isto vrijeme u Biogradu živjelo 70 stanovnika.